Pozdravni govor

Cijenjene kolege, dragi prijatelji Splitskog kardiološkog đira!

14. i 15. rujna 2018., u amfiteatru (zgrada B) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, održat će se TREĆI SPLITSKI KARDIOLOŠKI ĐIR: ABECEDA PREVENTIVNE KARDIOLOGIJE. Istaknuti stručnjaci, nastavnici medicinskih fakulteta u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, prikazat će spoznaje iz područja primarne, sekundarne i tercijarne prevencije srčano-žilnih bolesti, najčešće problematike s kojom se sreću liječnici obiteljske medicine, internisti, kardiolozi, ali i liječnici drugih specijalnosti (fizijatri, neurolozi, psihijatri, specijalisti medicine rada i sportske medicine), kao i medicinske sestre/tehničari, fizioterapeuti i kineziolozi uključeni u rad s osobama s  povećanim srčano-žilnim rizikom ili već poznatim srčano-žilnim bolestima.

Suvremeni način života obilježen je utjecajem negativnih čimbenika rizika na nastajanje i napredovanje srčano-žilnih bolesti, ali i sve izraženijom željom za zdravim životom i očuvanjem srčano-žilnog zdravlja. Sve češće smo izloženi pitanjima pacijenata o promjenama načina života odbacivanjem loših navika, prihvaćanjem zdrave prehrane i redovite tjelovježbe. Sintagma čovjek je star koliko su stare njegove arterije (Sir Thomas Sindeham, 17. st.) potvrđena je suvremenim tehnikama slikovnog prikaza, koje su nam istodobno potvrdile učinkovitost i snagu nefarmakoloških i farmakoloških postupaka usmjerenih na očuvanje i/ili povratak zdravlja naših arterija, a tako i njihov učinak na očuvanje srčano-žilnog zdravlja i sprječavanje neželjenih srčano-žilnih ishoda.

Može li zdrav način života usporiti starenje arterija i produljiti našu aktivnost i mladost? Smiju li osobe s doživljenim srčano-žilnim incidentom provoditi tjelesnu aktivnost? Je li učinak farmakoloških postupaka tek usporenje napredovanja bolesti i smanjenje pojavnosti neželjenih srčano-žilnih ishoda ili je njihov učinak doista praćen regresijom već nastalih srčano-žilnih oštećenja? Koji farmakološki i/ili intervencijski postupci utječu na kvalitetu života i sprječavaju neželjene srčano-žilne ishode? Jesu li i metode intervencijske kardiologije, elektrostimulacije, elektrofiziologije dio preventivne kardiologije? Postoje li razlike između pojedinih terapijskih postupaka?
Odgovorit ćemo Vam na ova, ali i niz drugih pitanja.

Vjerujem da će sadržaj skupa osim liječnika (obiteljske medicine, internista, kardiologa, fizijatara, neurologa, specijalista medicine rada i medicine sporta), zainteresirati i medicinske sestre/tehničare, fizioterapeute i kineziologe čije svakodnevne aktivnosti i suradnja s osobama koje nastoje očuvati/unaprijediti zdravlje ili se žele uključiti u programe rehabilitacije nakon doživljenih srčano-žilnih incidenata zahtijevaju znanja iz preventivne kardiologije.

Dakako, bitan je i podatak da će sudjelovanje na skupu bodovati Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora medicinskih sestara/tehničara i Hrvatska komora fizioterapeuta.

Uz obećanje da ćemo i na TREĆEM SPLITSKOM KARDIOLOŠKOM ĐIRU 2018. ostvariti dosege prethodnih - PRVI SPLITSKI KARDIOLOŠKI ĐIR 2016.: ABECEDA ATRIJSKE FIBRILACIJE; DRUGI SPLITSKI KARDIOLOŠKI ĐIR 2017.: ABECEDA VENSKOG TROMBOEMBOLIZMA - srdačno Vas pozivamo.

Pridružite nam se!
Zdravi i veseli bili!


prof. dr. sc. Damir Fabijanić